Kvartovi i grad · 23. 10. 2026.

Novi Zagreb: što znači živjeti južno od Save

Novi Zagreb je dio grada koji je nastao odjednom, po planu, na livadama južno od Save. Zgrade su visoke, ulice široke, a između blokova su travnjaci i igrališta koje je netko nacrtao prije nego što je prvi stanar uselio.

Za nekoga tko dolazi sa sjeverne strane rijeke to je drugačiji način života. Ovaj tekst opisuje kako on izgleda u praksi, od tramvaja preko mosta do parkiranja ispod prozora, i po čemu se naselja razlikuju.

Kako je nastao i što to znači danas

Naselja južno od Save građena su od pedesetih do osamdesetih godina prošlog stoljeća, svako kao cjelina s vlastitim centrom, školom, vrtićem i tržnicom. Povijest gradnje i popis naselja sažeti su na stranici Novi Zagreb.

Zato svako naselje ima ono što starim kvartovima nedostaje: parkiralište uz zgradu, lift u svakoj zgradi i put do škole koji ne prelazi glavnu cestu. Zato i nema ono što stari kvartovi imaju: dućane u prizemlju na svakom uglu i ulice po kojima se šeta.

Danas se Novi Zagreb dijeli na dvije gradske četvrti, istok i zapad, s granicom na Aveniji Dubrovnik. Četvrti, njihova vijeća i mjesni odbori vode se kod Grada Zagreba, gdje se provjerava kojoj četvrti koje naselje pripada.

Naselja i po čemu se razlikuju

Zapruđe, Utrina, Travno i Sopot su naselja zgrada iz sedamdesetih, s velikim blokovima i puno zelenila. Utrina ima veliku tržnicu, Travno najveću zgradu u gradu, Sopot i Zapruđe tramvaj na nekoliko minuta.

Siget i Trnsko su starija, niža i tiša, s više malih zgrada i drveća koje je u pedeset godina naraslo iznad krovova. Dugave i Sloboština su dalje na istoku, s manje tramvaja i više autobusa.

Zapadno su Kajzerica i Lanište, gdje se uz stare zgrade od devedesetih gradi novogradnja s garažama i višim cijenama. Tu je i granica prema Jarunu preko rijeke i prema Remetincu.

Tablica sažima po čemu se veća novozagrebačka naselja razlikuju u svakodnevici.

Tramvaj preko mosta

U centar se ide preko Mosta slobode ili Mosta mladosti, tramvajem koji vozi kroz Sopot i Zapruđe, ili autobusom do Glavnog kolodvora. Vožnja do centra traje petnaest do dvadeset pet minuta, ovisno o naselju i satu.

Linije, trase i vozni redovi drže se kod ZET-a, a jutarnji sat preko mosta je gušći nego bilo gdje na sjeveru, jer cijeli jug prelazi rijeku istim putem. Kako karte i zone rade, obrađuje tekst ZET bez zbrke.

Autom se na sjever ide istim mostovima, a jutrom se čeka. Tko radi u centru, često ostavlja auto uz zgradu i ide tramvajem.

Parkiranje, lift i zgrada

Najveća prednost juga je parkiranje: ispred većine zgrada su parkirališta bez naplate i bez zona. Mjesta ipak nema uvijek, jer zgrade iz sedamdesetih nisu računale na dva auta po stanu.

Svaka zgrada iz tog razdoblja ima lift, što u starim kvartovima nije pravilo. Što lift znači za useljenje, dostavu i cijenu stana, objašnjava Zgrada s liftom ili bez.

Zgrade su velike, s desecima stanova po ulazu, pa je pričuva niža po stanu, a odluke suvlasnika sporije. Fasade se obnavljaju blok po blok, često uz gradske subvencije.

Škole, vrtići, tržnica

Svako naselje planirano je sa školom i vrtićem unutar naselja, pa dijete do njih ide pješke bez prelaska prometnice. To je razlog zašto obitelji s djecom sa sjevera često završe na jugu.

Tržnice na Utrini i Sigetu opskrbljuju cijeli jug, a uz njih rade dućani i obrti. Veliki trgovački centri uz Aveniju Dubrovnik pokrivaju ostalo.

Kako sve to izgleda na dan useljenja, s kombijem uz ulaz i liftom koji prima kutije, opisuje tekst Selidba unutar Zagreba: jug je najlakši dio grada za selidbu.

Grijanje i režije

Većina zgrada u Novom Zagrebu grije se na toplanu, s centralnim grijanjem koje se plaća cijelu godinu. Nema plinskog bojlera i dimnjaka, ali nema ni mogućnosti da se grijanje ugasi kad stan miruje.

Zgrade koje su obnovile fasadu troše osjetno manje, što se vidi na računu za toplinu. Prije najma ili kupnje pita se je li fasada obnovljena, jer je to razlika od nekoliko desetaka eura mjesečno, okvirno, ovisno o stanu i zimi.

Jarun, Bundek i ono između zgrada

Bundek je park uz Savu s jezerom, na deset minuta hoda iz Zapruđa i Sopota, a Jarun je preko mosta na zapadu. Oba su dnevni boravak juga ljeti, a nasip uz rijeku staza za trčanje i bicikl cijele godine.

Zelenilo između zgrada nije ukras nego prostor koji naselje koristi: igrališta, klupe, boćališta i stabla koja ljeti spuštaju temperaturu za nekoliko stupnjeva. Zgrada uz takav blok vrijedi više od iste zgrade uz aveniju.

Za koga Novi Zagreb ima smisla

Za obitelj s djecom i autom, za nekoga tko radi na jugu ili zapadu grada, za svakoga kome je lift važniji od kafića u prizemlju. Manje za nekoga tko radi noću u centru i vraća se noćnim tramvajem.

Cijene stanova i najma su niže nego u centru za isti broj kvadrata, ali rastu u naseljima uz tramvaj i novogradnju. Usporedbu s ostatkom grada daje tekst Kvartovi Zagreba.

Novi Zagreb nije predgrađe nego grad koji je nastao odjednom i još radi po planu po kojem je nacrtan. Tko voli taj plan, tu ostaje desetljećima.