Purgerski

Vodič kroz Zagreb za one koji tu žive.

Uređenje · 30. 9. 2026.

Podovi u novogradnji: što investitor ugrađuje i što se mijenja prije useljenja

Stan u novogradnji kupuje se s podom koji je izabrao investitor, iz kataloga koji je vrijedio u trenutku gradnje, u dekoru koji je bio najjeftiniji te godine.

Dio kupaca s tim živi, dio ga mijenja prije useljenja, a dio ga mijenja nakon tri godine, kad se vidi zašto je bio najjeftiniji.

Ovaj tekst objašnjava što u zagrebačkoj novogradnji stiže sa stanom, što o podu piše u ugovoru, kad se isplati mijenjati prije useljenja i zašto se prije bilo kakvog poda mjeri vlaga estriha.

Prazna soba novogradnje s betonskim estrihom - Zagreb

Što piše u ugovoru: standard opreme

Uz kupoprodajni ugovor za stan u izgradnji ide opis standarda opreme: koje pločice, koja vrata, koji pod, koja sanitarija. Za podove obično piše vrsta, laminat ili parket, klasa i cjenovni razred po kvadratu, ali ne i točan proizvod.

Investitor kupuje na veliko i bira dekor u trenutku ugradnje, pa kupac koji nije izabrao na vrijeme dobiva ono što je ostalo. Tko želi drugi pod, javlja se prije ugradnje, dok je promjena samo razlika u cijeni, a ne rušenje gotovog.

Što se pod stanom u novogradnji smatra dovršenim i što investitor mora predati uporabnom dozvolom, uređuje Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine propisima o gradnji, a standard opreme je stvar ugovora, ne propisa.

Laminat ili parket: što obično stiže

U većini zagrebačke novogradnje standardni pod je laminat srednje klase u sobama i pločice u kupaonici, hodniku i kuhinji. Skuplji projekti nude višeslojni parket kao standard ili kao doplatu.

Klasa laminata koju investitor ugrađuje najčešće je ona za stambenu upotrebu srednjeg intenziteta. Što klase i oznake znače i po kojim su normama ispitane, objašnjava Hrvatski zavod za norme, koji te norme za Hrvatsku vodi i prodaje.

Deblji laminat i viša klasa u standardu su rijetkost, jer se razlika od nekoliko eura po kvadratu na stotinu stanova pretvara u iznos koji investitor radije zadrži.

Tablica pokazuje što se u standardu novogradnje najčešće dobiva i što kupci najčešće mijenjaju.

ProstorijaStandard investitoraŠto se najčešće mijenjaKad
Sobe, dnevni boravakLaminat srednje klaseDeblji laminat, višeslojni parket, vinilPrije useljenja
KuhinjaPločice ili laminatVinil ili pločice drugog formataPrije kuhinje
KupaonicaPločice iz standardnog izboraRijetko, skupoPrije ugradnje
HodnikPločiceRijetkoPrije useljenja

Zašto se estrih mjeri prije svega

Novogradnja ima jednu prednost koje starogradnja nema: ravan pod. Ima i jedan problem koji se ne vidi: estrih koji nije dovoljno suh. Cementni estrih suši se tjednima, a podno grijanje u njemu traži postupno zagrijavanje prije polaganja.

Pod položen na vlažan estrih bubri na spojevima, odiže se na rubovima i nakon zime izgleda kao valovi. Zato se prije polaganja mjeri vlaga estriha, i to instrumentom, ne dlanom.

Što se događa s pločom laminata koja upije vlagu odozdo, kako je građena i zašto joj je jezgra osjetljiva na vodu, opisuje proizvođač Egger u tehničkoj dokumentaciji svojih podova, uključujući granice vlage podloge za polaganje.

Mijenjati prije useljenja ili živjeti s tim

Investitorov laminat nije loš pod. Za spavaću sobu i radnu sobu obično traje desetak godina bez problema. Slabije mjesto je dnevni boravak s ulazom s balkona i kuhinja, gdje se pod najviše troši i gdje voda dolazi do spojeva.

Tko mijenja, mijenja prije kuhinje i prije namještaja, jer se pod ne mijenja ispod kuhinjskih elemenata bez rastavljanja kuhinje. Redoslijed je: estrih izmjeren, stari pod uklonjen, novi položen, tek onda kuhinja, tek onda ormari.

Tko kupuje stan u izgradnji, najbolje prolazi ako se s investitorom dogovori da pod uopće ne ugradi i za to dobije umanjenje cijene. Tada nema skidanja nečega što je jučer položeno.

Mjerni uređaj prislonjen na sivi estrih - Zagreb

Kako se zamjena naručuje

Tvrtka za podove mjeri stan, mjeri vlagu estriha i daje ponudu po kvadratu koja uključuje uklanjanje starog poda, podlogu, novi pod i letvice, sa i bez materijala. Dvije ponude koje se razlikuju u tome je li uklanjanje uključeno nisu usporedive dok se to ne izjednači.

Za stan od šezdeset kvadrata s laminatom u tri sobe zamjena traje dan ili dva, ovisno o podnom grijanju i broju letvica.

Cijena po kvadratu s materijalom ovisi o klasi i debljini poda više nego o radu. Okvirna usporedba ponuda moguća je tek s izabranim podom u ruci, jer isti rad na dva poda daje dva različita računa.

Podno grijanje: poseban slučaj

Novogradnja u Zagrebu sve češće ima podno grijanje, a ono mijenja izbor poda. Laminat i parket za podno grijanje moraju imati deklariranu toplinsku otpornost i polažu se bez debele podloge koja bi grijanje izolirala.

Estrih s podnim grijanjem mora se prije polaganja zagrijati po protokolu, postupno kroz nekoliko dana, i to se od investitora traži kao zapisnik.

Bez tog zapisnika nijedan izvođač podova ne bi trebao položiti pod. Pod na nezagrijanom estrihu puca kad se grijanje prvi put uključi, obično u studenom.

Vinil, pločice i što se još ugrađuje

Uz laminat i parket u novogradnji se sve češće polaže vinil u pločama ili daskama, jer podnosi vodu i podno grijanje bolje od laminata. U kuhinji i hodniku zamjenjuje pločice tamo gdje kupac želi topliji pod.

Pločice u kupaonici ostaju investitorove gotovo uvijek, jer se zamjena svodi na razbijanje i ponovnu hidroizolaciju. Tko želi drugačije, bira ih prije ugradnje iz investitorove ponude ili uz doplatu.

Buka i susjed ispod

Novogradnja ima tanje međukatne konstrukcije od starih zgrada, pa se hodanje po tvrdom podu čuje u stanu ispod. Podloga ispod plivajućeg poda s deklariranim prigušenjem udarnog zvuka rješava dio toga, a tepih ostatak.

Kućni red novih zgrada sve češće spominje pod, jer je tvrdi pod bez podloge najčešći uzrok pritužbi između katova.

Letvice, pragovi i vrata

Novi pod druge debljine mijenja visinu poda za nekoliko milimetara, što se vidi na vratima koja struže i na pragu prema kupaonici. Vrata se skraćuju ili se pod bira u debljini starog, a prag se rješava prijelaznom lajsnom u istom dekoru.

Jamstvo i primopredaja

Investitorov pod ulazi u jamstvo za stan, ali samo za greške u ugradnji, ne za trošenje. Oštećenje otkriveno na primopredaji upisuje se u zapisnik, jer nakon useljenja postaje trošenje.

Pod koji je kupac zamijenio sam ima jamstvo izvođača koji ga je položio, uz račun. Investitor za njega ne odgovara, kao ni za štetu na podu nastalu radovima drugih izvođača u stanu.

Kako se pod rješava u starim zagrebačkim zgradama, gdje je problem obrnut, kos pod umjesto vlažnog, razrađuje tekst Uređenje stana u zagrebačkoj starogradnji. Što lift i kat znače za unos materijala, pokriva Zgrada s liftom ili bez.

Pod u novogradnji nije problem tehnike nego redoslijeda. Tko izmjeri estrih, odluči prije kuhinje i naruči prije useljenja, dobije pod koji se ne mijenja deset godina.