Stan i zgrada · 17. 10. 2026.
Dimnjačar u zagrebačkoj zgradi: obveza, koncesijsko područje i rokovi pregleda
Dimnjačar u Zagrebu ne dolazi zato što ga je netko zvao nego zato što mu grad daje pravo i obvezu da dođe. Tko to prvi put doživi, obično pomisli na prevaru. Nije: dimnjačarska služba je gradska koncesija s propisanim rokovima pregleda.
Ovaj tekst objašnjava kako dimnjačarska služba u Zagrebu radi, što pregledava i koliko često, tko plaća i što stanar smije, a što mora.
Zašto je dimnjačar obveza
Dimnjak kroz koji prolaze plinovi izgaranja iz bojlera, peći ili kotla je sigurnosni uređaj. Začepljen ili napuknut dimnjak vraća ugljični monoksid u stan, a to je uzrok smrtnih slučajeva koji se u Zagrebu događaju gotovo svake zime.
Zato zakoni o zaštiti od požara i o komunalnom gospodarstvu propisuju redovite preglede i čišćenje dimnjaka, a gradovi ih organiziraju kao komunalnu djelatnost. U Zagrebu tu djelatnost uređuje Grad Zagreb odlukom o dimnjačarskoj službi, koja dijeli grad na područja i određuje rokove.
Koncesijsko područje: tko smije doći
Grad je podijeljen na dimnjačarska područja, a za svako je ugovorom o koncesiji određen jedan dimnjačarski obrt ili tvrtka. Samo taj koncesionar smije obavljati redovite preglede na tom području, i samo njegov račun vrijedi kao dokaz da je pregled obavljen.
Velik dio zagrebačkih područja pokrivaju obrti udruženi u Dimnjačarsku obrtničku zadrugu, gdje se prema adresi provjerava tko je koncesionar za pojedinu ulicu. Dimnjačar koji dođe bez najave i bez iskaznice koncesionara nije dimnjačar te zgrade.
Što se pregledava i koliko često
Pregledava se dimnjak od priključka do izlaza na krov, priključna cijev bojlera ili peći, dovod zraka za izgaranje i ispravnost ložišta u dijelu koji se tiče odvoda plinova. Za plinske uređaje uz to ide i mjerenje.
Tablica prikazuje uobičajene rokove dimnjačarskih pregleda prema vrsti uređaja, kako ih propisuje gradska odluka.
| Uređaj | Redoviti pregled i čišćenje | Napomena |
|---|---|---|
| Plinski bojler ili kotao | Najmanje jednom godišnje | Uz mjerenje plinova izgaranja |
| Peć na kruto gorivo | Više puta u sezoni grijanja | Čađa se skida češće |
| Zajednički dimnjak zgrade | Godišnje, cijela vertikala | Naručuje zgrada, plaća pričuva |
| Novi priključak ili novi uređaj | Prije puštanja u rad | Potvrda o ispravnosti dimnjaka |
Novi bojler ne smije se priključiti na dimnjak bez dimnjačarske potvrde da dimnjak odgovara uređaju. Zajednički dimnjak s više priključaka ne prima novi bez provjere, što je čest slučaj u starogradnji.
Tko plaća
Pregled i čišćenje dimnjaka koji pripada jednom stanu plaća vlasnik tog stana, prema cjeniku koji je dio koncesije. Zajednički dimnjak zgrade i zajednički kotao plaćaju se iz pričuve, a naručuje ih upravitelj.
Cjenik je ograničen ugovorom o koncesiji, pa se za isti pregled na istom području ne plaća različito. Kako pričuva pokriva takve troškove i tko o njima odlučuje, pokazuje Pričuva i upravitelj zgrade.
Ugljični monoksid: zašto je rok godina, a ne pet
Plinski bojler koji povlači zrak iz prostorije i odvodi plinove u dimnjak radi ispravno samo dok je dimnjak prohodan i dok u stan ulazi dovoljno zraka. Novi prozori koji brtve bolje od starih poremete taj odnos, a dimnjačar je jedini koji to mjeri.
Zato se pregled ne preskače ni u stanu gdje je sve isto kao lani. Dovoljna je jedna promjena, novi prozor ili napa spojena na isti kanal, da se plinovi vrate u stan.
Detektor ugljičnog monoksida u prostoriji s bojlerom košta manje od jednog pregleda i ne zamjenjuje ga, ali javi ono što dimnjačar između dva pregleda ne može znati.
Najava, pristup i što stanar mora
Koncesionar najavljuje pregled obavijesti na ulazu zgrade nekoliko dana ranije, s datumom i satom. Stanar je dužan omogućiti pristup uređaju i dimnjaku, a ako ga nema kod kuće, dogovara drugi termin.
Stanar smije tražiti iskaznicu, račun s naznakom koncesije i zapisnik o pregledu. Ne smije odbiti pregled, jer se neobavljeni pregled prijavljuje komunalnom redarstvu, a nakon toga i inspekciji.
Kad dimnjak ne prolazi
Dimnjak koji ne prolazi pregled dobiva zabranu korištenja dok se ne sanira: obloga, čišćenje, novi priključak ili nova cijev kroz stari kanal. Radove na dimnjaku kao zajedničkom dijelu zgrade naručuje zgrada, ne pojedini stanar.
Što se pod sanacijom dimnjaka smatra radovima na građevini i traži li dozvolu, uređuje Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a u zaštićenoj jezgri i novi dimnjak na krovu prolazi konzervatora.
U starogradnji je dimnjak razlog zašto se plinski bojler ne ugrađuje gdje god se poželi. Što se u takvom stanu smije, a što traži papire, pokriva tekst Uređenje stana u zagrebačkoj starogradnji.
Kratki pregled obveza
- Koncesionar za adresu provjeren jednom, po području.
- Godišnji pregled plinskog uređaja s mjerenjem i zapisnikom.
- Nova naprava tek nakon dimnjačarske potvrde.
- Zajednički dimnjak preko upravitelja, iz pričuve.
- Iskaznica i račun s koncesijom na svakom dolasku.
Dimnjačar je jedina služba koja u Zagrebu ulazi u stan bez poziva, i jedina koju vrijedi pustiti bez rasprave. Zapisnik s njegovim potpisom je dokaz koji zimi znači više od bilo kojeg osiguranja.